MASLINE
 

Pripremili Nikola Balić (8. r. 2005./06.) i Mislav Domić, 8. razred

Masline - ponos naše škole
 

Naša je škola osvojila jedno ugledno priznanje – dobili smo Zlatnu medalju i pehar ŠAMPIONA na natjecanju Noćnjak 2006. koje se u ožujku ove godine održalo u Petrčanima pokraj Zadra. Na tom su natjecanju marljivi maslinari predstavljali svoje ulje, no na iznenađenje svih, kao u nekom filmu, prva nagrada za ekstra djevičansko maslinovo ulje je pripala nama – osnovcima iz jedne male škole. Stoga je vijest bila velika, jer smo mi svojom ljubavlju prema maslinama ove godine uspjeli načiniti i posebno ulje. Voditeljica maslinarske sekcije zadruge, prof. Jadranka Najev, ponosi se našim zajedničkim radom i uspjehom!

MIT O MASLINAMA

Masline su simboli mira, plodnosti, snage i pobjede. Postoji i jedan grčki mit koji je zabilježio grčki filozof Kalimah 300. god. prije Krista, a glasi:
Kada je među bogovima došlo do svađe kome pripada Atika, Zeus je odlučio dodijeliti tu nagradu onome tko stanovnicima daruje najvrjedniji dar. Bog mora Posejdon iz morske pjene je stvorio brzog konja, a božica mudrosti Palada Atena hitnu koplje iz kojeg izraste drvo masline. Bogovi  presudiše u Ateninu korist.
Prema legendi, na mjestu gdje je Atena zabola koplje sagrađeni su Akropola i Partenon, uz koje i danas rastu potomci svete Atenine masline.
Međutim, masline potječu iz Sirije i Palestine odakle su je davno Feninčani i Egipćani proširili u Grčku i drugdje po Mediteranu. I oni su imali svoje mitove pa je tako u Egiptu maslinu stvorila božica Izida, a u Mezopotamiji Ištar. Različite kulture imaju svoje mitove, a napomenimo samo da u Izraelu postoje ostaci stabala masline stari 45 000 godina. Prvi spomen maslina nalazimo u babilonskom Hamurabijevom zakoniku iz 1800.g. pr. Kr. U Rimskom Carstvu maslina je, uz pšenicu i vino, bila najvažniji trgovački proizvod. Uspješnim je vojskovođama oko glave stavljan maslinov vijenac, kao i pobjednicima na Olimpijskim igrama.
Danas je maslinova grančica u grbu Ujedinjenih naroda, a kršćanima predstavlja sveto stablo jer je Isus posljednju noć proveo u Maslinskom vrtu, a njegov križ je bio od maslina. Zanimljivo je i to da se maslinovim uljem obavlja i sakrament bolesničkog pomazanja.


Berba u našem masliniku

UZGOJ MASLINA

Maslina prvenstveno uspijeva na području europskog Mediterana, čija je klima dobila naziv klima masline. Raste od mora sve do 700 m nadmorske visine, a bez većih oštećenja podnosi temperaturu do -7°C.
Od masline se koristi sve: konzervirane nezrele zelene i tamne, zrele masline za jelo, maslinovo ulje, maslinovo drvo, korijen, lišće i koštice.
Sve vezano uz masline počinje od sadnje. Posađena sadnica može doživjeti 2000 godina. Nakon sadnje slijedi faza formiranja stabala koja traje  od pet do sedam godina, dok maslina ne uđe u rod. Njega maslinika  uključuje obrezivanje, skidanje priraslica, obradu tla ispod stabala, uništavanje korova, gnojidbu te zaštitu. Najvažnije štetočine masline su gljivice koje na listu prave nekrotične mrlje nazvane paunovo oko, te maslinov moljac i maslinova mušica koja zacrvi plod masline. Najsvečanija je završna faza uzgoja, odnosno berba maslina koja se najčešće odvija u studenom. Premda se sve više koristi mehaničko drmanje stabala, mi masline beremo ručno, zajedničkim naporima čistimo i odmah nosimo u uljaru.
O pitanju kvalitete ulja raspravlja se još od prapovijesti. Danas se zna da masline moraju doći do optimalne zrelosti, da plodovi moraju biti očišćeni, a prešanje se treba dogoditi najkasnije tri dana nakon berbe. Ipak, stručnjaci kažu da je za kvalitetu ulja najbitnija ekstrakacija ulja. Mehanička ili hladna ekstrakacija omogućuje izdvajanje samo oko 60 ili 70 posto ulja iz ploda, ali se u njemu očuvaju sva orangoleptička, vitaminska, mineralna i antioksidna svojstva. Kod moderne, kemijske ekstrakacije izdvoji se 99 posto ulja, ali dolazi do gubitka najkvalitetnijih sastojaka, a u ulju ostaju tragovi heksana koji se koriste za otapanje ulja.
Mi držimo iz vlastitog iskustva, da je za dobre masline i još bolje ulje, najvažnija ljubav prema maslini i zajednički rad svih koji sudjeluju u radu u masliniku.

MASLINE U BROJKAMA

Najvažniji svjetski proizvođač maslinovog ulja je Španjolska, a slijede Italija pa Grčka.
Najveći potrošači ulja su Grci koji godišnje troše 23,3 litre po stanovniku. Europski prosjek je 4,3 litre. Procjenjuje se da u svijetu raste oko 800 milijuna stabala na oko 10 milijuna hektara koji godišnje daju do 2,5 milijuna tona ulja i do milijun konzerviranih plodova za jelo.
Danas u Hrvatskoj raste 4,3 milijuna stabala masline, od kojih je 20 posto zapušteno.

MASLINE U HRVATSKOJ

U Hrvatskoj se uzgaja oko 50 sorti masline uz obalni pojas. Najistaknutiji u uzgoju maslina su općine Korčula, Marina, Kaštela, Trogir, Brač, Poreč i Solin. Nije sasvim jasno jesu li maslinu k nama donijeli Grci, Rimljani ili netko prije njih. U iskopinama Salone nađen je kameni mlin za mljevenje maslina iz 1. st. pr.Kr. U Korčulanskom, Trogirskom i Lastovskom statutu iz ranog srednjeg vijeka uvijek se spominje maslina koju su podanici bili dužni uzgajati. Ponegdje se muškarac ne bi mogao oženiti prije nego posadi propisan broj maslina.
Najvažnije domaće sorte su: oblica, lastovka, drobnica, levantinka i talijanska leccino. Dugogodišnja opažanja pokazuju da je urod jednom u deset godina obilan, dva puta osrednji, tri – četiri puta slab, a pet godina uroda gotovo da i nema. Ipak, kultura masline je opstala na Mediteranu, a opstat će i u našoj školi jer će uvijek biti nježnih dječjih ruku koje će je voljeti.

PLODOVI  MASLINE
 

Plodovi našeg maslinika!

U kuhinji se koriste zrele i zelene masline u slanoj otopini s majčinom dušicom ili češnjakom, zatim masline u ulju, punjene masline, pržene crne masline, umak od crnih maslina, pohane masline, tapenada i brojni drugi recepti.

 

MASLINOVO ULJE

Od pamtivijeka se maslinovo ulje koristi u narodnoj medicini za izbacivanje žučnih kamenaca, kod tvrde stolice, za zarašćivanje rana, opekline, hematome...
Tako se kaže da čaj od maslinovog lišća snižava krvni tlak, smanjuje kolesterol i povišeni šećer.
Brojna znanstvena istraživanja dokazala su da je maslinovo ulje najzdravije za ljudsku prehranu, premda nije dijetalno jer na 100 g iznosi 900 kalorija. Jedino je ulje koje se dobiva preradom plodova voća, a ostala ulja su proizvedena od sjemenki (sezam, suncokret, kikiriki, uljana repica i sl.). Analiza kemijskog sastava otkriva da maslinovo ulje ima najviše do 16 posto zasićenih masnih kiselina, do 9 posto nezasićenih s više dvostrukih veza, a barem 75 posto je nutricionistički najpogodnijih, nezasićenih s jednom dvostrukom vezom. Tu je i visok postotak vitamina E i dugih antioksidansa.

 

Ekstra djevičansko maslinovo ulje nema težak miris, a čuva sve najvažnije sastojke. Maslinovo ulje se najčešće koristi sirovo kao dodatak salatama, kuhanom povrću, ribi i drugim jelima.
Svakodnevno uzimanje maslinovog ulja dokazano štiti želučanu sluznicu, smanjuje udio kolesterola u krvi, regulira lučenje žuči i sprječava gubitak kalcija u kostima. U Italiji, a sve više i kod nas, maslinovo ulje se začinjava s ekstraktima pojedinih biljki koji pojačavaju okus i obogaćuju jela pa tako postoje ulja s ekstraktom čilija, papra, bosiljka, češnjaka, majčine dušice, kapara, hrena, mažurana i slično.
Ako ste u prilici, kušajte naše šampionsko ulje i sami se uvjerite u njegovu kvalitetu.

 

MASLINA

Maslina je porodila
tu je žilu pustila,
tu je vodu pila,
tu ju je zemlja gojila,
tu je grane pružila.

Sa stinom se družila,
kišu je gutala.
I nije se jutila
kad bi joj masline brali,
grane joj rezali,
jer s njima se družila,
sjenu im pružila.

I u njihovom planu nestala -
u prah pretvorila.

                    Karla Radun, 6. r.

Katarina Titlić, 7. r.

natrag