FAŠNIK, KARNEVAL, MAŠKARE, POKLADE…… U SVIJETU
 

Karneval bio je, osobito u srednjem vijeku, vrijeme kad su se privremeno izokretali odnosi moći u društvu i nekažnjeno su se mogle kršiti moralne i društvene norme. Tako se narod mogao još jednom prepustiti strastima na volju prije Korizme, razdoblja odricanja.  

Pokladni utorak je posljednji dan prije Pepelnice, odnosno Čiste srijede, koja označava početak Korizme. To je, dakle, pomični blagdan koji pada točno 47 dana prije Uskršnje nedjelje. Na ovaj dan se suprotstavljaju dvije tradicije: ona propisana od Crkve i ona koja se slavi u puku. Još od srednjeg vijeka u Crkvi se ustalilo pravilo da svećenici na taj dan poste. Otuda je i došao naziv "mesopust" koji je prijevod talijanske riječi "karneval" ili "carnivale" (carni vale = zbogom mesu). Isposnički element nazire se i u terminu "fašnik", koji dolazi od njemačke riječi Fastnacht -"noć posta".
Međutim, za puk je vrijeme pred Korizmu postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama:
U FRANCUSKOJ  pokladni utorak je poznat i kao Mardi Gras i to je dan kad je dopušteno častiti se svom vrstom hrane. Na anglosaksonskom području je pokladni utorak postao i "danom palačinki" (Pancake day), vjerojatno iz potrebe da se prije dugotrajnog razdoblja Korizme potroše sve zalihe jaja.
Običaj jedenja palačinki bio je popularan u mnogim dijelovima Europe, sve do područja daleke Letonije. U Njemačkoj je poslastica dana preprženi kolač od dizanog tijesta s paradajzom, slično krafni. Ovi kolači su originalno rađeni i servirani na pokladni utorak da bi se iskoristile sve zalihe masti koje su zabranjene tijekom Korizme.
U KANADI je pak tradicija da se u palačinke stavlja vjenčano prstenje, gumbi, kovanice. Oni koji nađu kovanicu u svojoj palačinki će biti bogati, oni koji nađu vjenčani prsten bit će prvi na redu za ženidbu, a onaj koji nađe gumb postat će uspješan u svome obrtu.
U župi Inverness u ŠKOTSKOJ organizirana je nogometna utakmica između vjenčanih i nevjenčanih parova. U nekim dijelovima Škotske se u današnja vremena slavi i Bannocky day na koji su uobičajene borbe pijetlova. U ITALIJI – na Piazzi San Marco, glavnom trgu Venecije, okupljaju se nepregledne mase ljudi koji se u dva tjedna, koliko traju zabave, slijevaju u jedan od najromantičnijih gradova na svijetu. U FINSKOJ  i ŠVEDSKOJ se na pokladni utorak rade posebna peciva punjena kremom od badema i prelivena tučenim vrhnjem.
U NJEMAČKOJ pokladna noć zove se Fastnacht. Karneval traje tri dana, a najveća parada glavnom ulicom održava se drugoga dana.

U POLJSKOJ se na pokladni utorak održavala aukcija djevojaka. Mladići bi se cjenkali za odabranicu svoga srca. Slavodobitni ponuđač najbolje cijene za nagradu bi od djevojke za Uskrs dobio 100 predivno dekoriranih uskršnjih jaja i ručno izvezene maramice s njegovim monogramom.
U RUSIJI se na ovaj dan smatralo da je omogućena komunikacijama s preminulim dušama. Na groblja bi se nosila jaja, koja bi se na grobu prepolovila i preko ramena bi se njihov sadržaj bacio na tlo što bi trebalo probuditi dušu iz sna. To se činilo okrenutih leđa jer se smatra da duša preminulog nikada neće uspostaviti kontakt licem u lice.
U STAROJ ENGLESKOJ se na pokladni utorak slavio i dan "mladih naučnika". Već od 1000. godine postoji i odredba da se na taj dan svi vjernici moraju ispovjediti te se otuda utorak prije početka Korizme naziva i "danom ispovijedi" ili Shrove Tuseday od shrive - "ispovjediti", nametnuti pokoru.

 

 

                                KARNEVAILI  POKLADE U HRVATSKOJ

Hrvatski jezik karneval naziva i "pokladama", što dolazi od starohrvatskog glagola "klasti" -prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje specifičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši. Krafne  i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogaćice s čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, te fritule i kroštule u splitskoj regiji.
U Hrvatskoj su uz poklade vezani i mnogobrojni narodni običaji, uglavnom usredotočeni na spaljivanje tzv. "princa karnevala", lutke od slame i krpa koja smrću plaća za sve ljudske grijehe i sve zlo koje se dogodilo u protekloj godini.

Karneval u OPATIJI ima jake korijene. Oni potječu iz doba kada su glavni predstavnici bili zvončari, ljudi koji su se na kraju zime oblačili u krzna, na glavu stavljali kape s rogovima od divljači i oko pasa zavezivali velike zvonce i išli okolo u grupama tjerajući tako Turke. Iz toga se da izvesti da taj običaj datira negdje iz 1511. g. kada je i bila zadnja i najveća borba s Turcima na Grobničkom polju.
RIJEČKI karneval, jedan je od najosebujnijih karnevala u Europi i od milja nazvan peto riječko godišnje doba. Osim dječje karnevalske povorke i maškaranog relija ”Pariz-Bakar” tradicionalno se u Rijeci održava i međunarodnu povorku koja prolazi centrom Rijeke.
Na području SREDNJE DALMACIJE za vrijeme karnevala ili "krnjevala" odigravaju se posebne, prigodne igre turske vladavine.
SPLITSKI karnevali nekada su se odigravali po gradskim i plemićkim palačama i u kazalištu, a kraj bi se slavio velikim vatrometom. Split je bio poznat i po raskošnim feštama te po svečanom, bogatom osvjetljenju s neizbježnim fritulama i kroštulama.
LASTOVO je poznato kao otok karnevala, a tu se on naziva poklad. Prema predaji, gusari su pri napadu na Korčulu poslali na Lastovo glasnika s porukom da se stanovnici predaju jer će ih inače sami pokoriti. No, Lastovljani hrabrog srca naoružali su se i krenuli u napad, a na molitve sv. Juri oluje raspršiše gusarske brodove. Nesretni glasnik je uhvaćen i, za porugu, proveden kroz selo na magarcu.
I u DUBROVNIKU je tradicija poklada duga; seže još u 14. stoljeće. Karnevalsku povorku nekada su činili muškarci i žene odjeveni u tradicijsku nošnju koji bi za kneza plesali kola, izvodili troskoke i zabavljali se uz vesele zvuke trube i svirala. Od 20. stoljeća karneval se seli u zatvorene prostore bogataških kuća gdje bi se pod maskama plesalo do duboko u noć i uživalo u kneževu vinu i slasticama poput rožate.

SAMOBORSKI fašnik je najveći i najstariji u kontinentalnom dijelu Hrvatske; prvi fašnik slavilo se 1827. godine. Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. U fašničke vikende u Samobor se slijevaju tisuće vozila dnevno. Ovaj, danas veliki turistički događaj završava spektakularnim spaljivanjem Fašnika na trgu.
Po običaju u utorak prije Pepelnice spaljuje se Fašnik ili Krnjo, nakon čega slijedi "koncert pepela" koji obilježava početak posta.